Lapaha

(Kuo leʻei mei Muʻa)

Ko Lapaha ko e kolo lahi ia ʻi he vahe hahake ʻo Tongatapu, tafaʻaki fangaʻuta ʻi he Hala Tāufaʻāhau ʻi he vahaʻa ʻo Tatakamotonga mo Talasiu. Ko hono hingoa ʻoku tupuʻanga taha mo Labasa ʻi Fisi. Ko Lapaha ko e kolomuʻa ʻo Tonga he onoʻaho mo e kolomuʻa ʻo e vahe hahake he onopooni, kae naʻe fakataha mo Tatakamotonga pea ʻoku na ui ko Muʻa, mo hono hingoa pauʻu ko Pakimoetoʻi pe Kolokakala pe Kolosalusalu pe Koloveʻeveʻe mo e hā fua.

Lapaha (kolo)
Tali fiefia ki Lapaha
ko e maka Levulevukefu (pe Leuleukefu)

ʻI he onoʻaho ʻi Lapaha naʻe ʻafio ʻa e Tuʻi Tonga pea naʻe meʻa ʻa ʻene houʻeiki. ʻI taimi ki mui (~1470) naʻe meʻa foki ʻi ai ʻa e Tuʻi Haʻatakalaua, kae naʻe toe pē maʻana ʻa e matātahi ʻo e fangaʻuta. Ko ia ai ʻoku ui ʻa e houʻeiki ʻo e Tuʻi Tonga ko e Kauhalaʻuta pea ko e houʻeiki ʻo e Tuʻi Haʻatakalaua pea ki mui ange (~1600) ʻo e Tuʻi Kanokupolu foki ko e Kauhalalalo.

ʻOku lahi ʻa e ngaahi ʻotu langi ʻi Lapaha.

Ko e tofiʻa ʻo Kalaniuvalu.

Lotu fatuʻi vahe

ʻOku lahi kau Siasi Katolika Loma ʻi Lapaha, koeʻuhi naʻe papitaiso ʻi he siasi ko ia ko Laufilitonga, ko e Tuʻi Tonga. Ko honau fale lotu ko falelotu Sangato Mikaele ia.

ʻI he touliki tongahahake ʻo e ʻā ʻo e fale lotu ni, ʻoku tuʻu ʻa e maka feo ʻoku ui ko e Levulevukefu. Naʻe tuʻu ʻa e maka ni ʻi he lotomālie ʻo e matapā ʻo e ʻapi ʻo e Tuʻi Tonga, kā naʻe ʻunu mei ai ʻi he taimi fakahisitōlia. Kaekehe ʻoku pehē ʻe he kakai naʻe lī ʻe Māui ʻa e maka mei ʻEua ki hono tuʻuʻanga onopooni.

ʻOku lahi kau Siasi Uesiliana tauʻatāina ʻa Tonga ʻi Tatakamotonga, koeʻuhi ko honau ʻeiki ko Tungī, ʻoku ne kau ki he kauhalalalo. ʻOku ʻi ai ha fale lotu uesiliana ʻe ua ʻi he kolo ē.

Tataku fatuʻi vahe

  • E.W. Gifford, Tongan Society, BPB museum bulletin 61, 1929

Latitute longitute: 21°179 tonga 175°115 hihifo

  Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.