Ko Tokū ko e motu ia, ʻi he tokelau ange kae ʻoku ofi ki Vavaʻu, ofi ki he tuʻahivi fakamoʻungaafi ʻo Tonga. Ko e moʻungaafi ia, naʻe puna ʻa e afi fakamuimui ʻi 1846, kā mahalo pē naʻe puputuʻu ia mo e Fonualei (moʻungaafi).

File:Toku.gif
Toku (motu)

Naʻe kamata nofo pē ʻa e kakai ʻi Tokū ʻi he teautaʻu ʻe 17, hola ʻe kinautolu mei Haʻamea (ʻi Tongatapu) koeʻuhi naʻe kifā kinautolu ʻi he tau mo e vahe hihifo ʻi he taimi ʻo Tuʻi Kanokupolu ko Mataeletuʻapiko. Ko honau houʻeiki ʻo e Tuʻi Haʻatakalaua: ko Tukutukuholoipangai, mo ʻOfahehokomaikaetau, mo ha tokotaha. Ko Talafaiva ko tokotaha ʻo kinautolu (mahalo pē ko ha Talafaiva kehe ia).

Mahalo pē naʻe ʻi ai ʻa e toko-200 ʻi Tokū mo Fonualei ʻi 1846. ʻOsi ʻa e maumauʻi ʻo Fonualei, naʻe ʻunu ʻa e kakai ʻe he kau misa ki he ngaahi siasi ʻi Vavaʻu. ʻOku nofo ʻa e konga lahi taha ʻo honau hako ʻi Pangaimotu (Vavaʻu) mo ʻUtulei.

ʻAlu ʻa e kakai, ʻoku lata ki ai ʻa e fanga manupuna tahi lahi ʻaupito. ʻOku ʻi ai ha lea heliaki:

Lea heliaki fakatonga
ʻĀutō ē manu ki Tokū.

Latitute longitute: 18°163 tonga 174°177 hihifo

Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.
  • ʻO. Māhina; Reed book of Tongan proverbs; 2004; ISBN 978-0-7900-0963-6
  • E.W. Gifford, Tongan Society, BPB museum bulletin 61, 1929