Pea

nofoʻanga ʻo Tongatapu, Tonga

Ko Pea ko e kolo ia ʻi he lotomālie ʻo e vahe loto ʻo Tongatapu. ʻOku tuʻu ʻi he Hala Tāufaʻāhau ʻi he vahaʻa ʻo Tofoa mo Haʻateiho, pea ʻoku ʻi ai ʻa e hala ki Tokomololo. Ko hono hingoa tenetene ko Vaikopuna (ko e vaitafe ʻi lolofonua) pe Niuvākai (mei he tau ʻo 1852). Ko Pea ko feituʻu mahuʻinga ʻi he tau fakafonua naʻe kamata ʻi 1799. Naʻe langa ʻa e kolotau ʻe Takai.

Pea (kolo)

Naʻe fakaʻosi ʻo e hīteni, ko e ʻeiki ʻo Pea, ko Lāvaka. Naʻe tau ʻe Siaosi Tupou I ʻa e tau fakaʻosi ʻo Tongatapu ʻi heni mei he 23 Maʻasi aʻu ki he 17 ʻAokosi 1852, pea ne ikuna. Naʻe tautea lahi ʻa Pea ʻe he mafi: naʻe kaihaʻa hono tofiʻa. Ko e tofiʻá ni ko e matāliku ʻo e tuʻi he taimí ni, ʻoku tuʻu ʻi ai ʻa e Vila pea mo Tufumāhina

Ko e tofiʻa ʻo Lāvaka. Latitute longitute: 21°171 tonga 175°234 hihifo


Ko e tupuʻanga ʻo e hingoa Vai-ko-puna fatuʻi vahe

 

Ko e ʻuluaki hingoa ʻo e kiʻi vaí ni ko Ngasēsē naʻe toki liliu pē ʻo ui ko e Vai-ko-puná ʻi he taimi naʻe faʻa tākele ai ʻae taʻahine ko Sinaitakalaʻilotunofo he fakatete ʻa e kau fefine hoihoifuá ki he mānaʻia ko Tungīmānaʻia. ʻOku pehē tokua naʻe ngaohi ʻe he kau fefine ʻa e pitú ʻo fakafonuʻaki ʻa e ngaahi foʻi pitú pea ʻai ʻa e pitu ʻe taha ʻo tekeʻaki ʻa e vaí ʻo tākele ai ʻa e taʻahine ko Sinaitakalá. Pea ʻi he vakai ko ia ʻa e kakai ki he puna ko ia ʻa e vaí pea mei he pitú naʻa nau pehē kuo puna ʻa e vaí pea toki liliu ai pe ʻo ui ko e Vai-ko-puná.

Ko e Vai-ko-puná foki ko ha fakataipe ia ʻo e vai ko Soataní ʻi he tohitapú. ʻOku ngāueʻaki ʻa e vaí ni ke mulumulu ai ʻa kinautolu ʻoku ʻi ai honau fokoutua kili hūfanga he fakatapú. Ko e vai ʻeni naʻe fuofua papitaiso ai ʻa Fieotaʻanga ʻa e kiʻi fefine naʻa ne tali ʻa e lotu katoliká ʻi Pea ni ʻi he taʻu 1842.

ʻI he anga ko ia ʻa e tuʻu ʻa e kolotaú ko e Vai-ko-puná ko e ʻulu ia ʻo e pea (lea pālangi: bear). Ko e matapā ko Nakaú ko e nima toʻohemá ia pea ko e nima toʻomataú ko Nainusi. ʻOku pehē tokua ʻe faingataʻa ki he filí he hūhangatonu mai ʻi he ngaahi matapā ʻe 9 ko e hūʻanga pe ki he kolotaú mei Fangaʻutá ko e Vai-ko-puná ka ʻoka faifai pea ne fakakaukau ke ne hū mai ʻi Puna, ko e nima hemá te nau kau [Nakau] pe na na nusi [Nainusi] ʻa e filí.

Ko e tupuʻanga ʻo e hingoa Niu-vākai fatuʻi vahe

 

Ko e fuʻu niu ʻeni ne ʻi ai ʻa e asiasi ʻo e kolotaú. Ko e tangata asiasi, ko Teʻefoto. Ko hono fatongia ko e kaka he fuʻu niu vākai ʻo fai mei ia hono fakasio ʻo e fili. Ko Teʻefoto naʻa ne fai fatongia ko e asiasi ʻo aʻu ki he taimi naʻe malolo ai ʻa e kolotaú.

Ka ʻi ai ha fili ʻoku fotu mai, te ne fusi leva ʻa e ngaahi maea ʻe 3 kou haʻi ki he toko3 ni ʻoku fai fatongia mei lalo. Ko e taimi ʻoku nau ʻongoʻi ai ʻoku fusi ʻa e maea, ʻoku nau ʻilo ʻoku ʻi ai ha fili ʻoku haʻu. Ko e hingoa ʻeni ʻo e toko3 fai fatongiá ko:

  1. Matangisinga
  2. Uipi ʻo Matahiva
  3. Fafangu ʻo Loto Tonga

Pea te nau fakahoko ki he kau toʻa mo e kakai ʻi he loto kolotau ke nau mateuteu.

Ko e ngaahi matapā ʻe hiva fatuʻi vahe

Ko e matapā ko Nakau fatuʻi vahe

 

Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi matapā ʻe 4 ʻo e fuofua kolotau ʻa ia ko Peá. Ko e matapā hūʻanga mei he faʻahi fakatokelau hahaké. Ko e matapā ʻeni mei Fangaʻuta. Ko e matapā fietaʻa ʻeni naʻe tō tau ai ʻa e kau toʻa ʻo hangē ko Kapiteni Kaloká. Ko e matapaá ni foki ʻoku pehē ʻe faingataʻa ka hū ha fili mei tahi. Ka hū mai ʻi he Vaikopuná te na kau [Nakau] pea na nusi [Nainusi] ʻa e fili ʻa ia ko e ongo matapā taupotu ʻeni ki he Vaikopuná. ʻOku ʻi ai foki ʻa e tala ʻo pehē tokua ko e fakatauhingoa ʻeni ki he matapā ʻo Pulotu ko Nakau. Ko Pulotu ko e feituʻu ia naʻe tauhi ai laumālie ʻo e houʻeiki kuo nau pekiá.

Ko e matapā ko Papālangi \ Napāvatu fatuʻi vahe

 

Matapā ko Papālangi pe ko Napāvatu: Ko e taha ʻeni ʻa e ngaahi matapā ʻe 5 naʻe toe keli ko ia ʻa e kolotau ko Angó pea fakalahi maiʻaki ʻa e ngaahi ʻotu matapaá. Naʻe fuofua ui ko Papālangi makatuʻunga ia he ko e matapā ʻeni naʻe fuofua ʻi ai ʻa Simi Tēvoló. Ko e Napāvatu ko hono ʻuhinga fakafisi ko e malu pe maka. Ko e hingoa pē ia ʻa e Fisi naʻe leʻo ʻi he matapaá ni hili ʻa Simi Tēvoló kae foki mai ʻa Simi ʻo taka holo pe he ngaahi mataapaá. Ko e kau Fisi naʻe ʻomi kinautolu he ko kinautolu naʻa nau foʻu ʻe kalia ʻo Lāvaka, ʻa e Tavahikená.

Ko e matapā ko Nakita fatuʻi vahe

 

Ko e matapā ʻeni naʻe ʻiloa ko Nakita. Ko e fakatauhingoa ʻeni ʻe he kau toʻa Fisi ne fakafolau mai ke nau kau hono maluʻi ʻa e kolotau ʻi Pea, pea toe foʻu ʻa e kalia ʻo Lāvaka. Ko e nakita ʻi he lea fakafisi ʻoku ʻuhinga ia ki he lotoʻaki ke fakahoko ha meʻa pē, pe ko hono fakahoko ha meʻa ʻoku lotoʻaki. Mahalo ʻo mei ʻuhinga lelei pē eni ki hi lotoʻaki ʻe he kau leʻo he matapā ki he kolotau ke nau taʻofi ʻa kinautolu ʻoku feinga ke ʻohofi ʻa e kolotau.

Ko e matapā ko Malekini fatuʻi vahe

 

Ko e matapā ʻeni tokua naʻe lahi taha ai ʻa e mate. Ko e matapaá ni naʻe siʻisiʻi pea naʻe angakehe mei he toenga ʻo e ngaahi matapaá. Ko e matapā ʻeni naʻe ngāueʻaki ki he fehūʻaki ʻa e kakai ki he kolotaú fakaʻaho. ʻI he taimi tatau ko e hūʻanga ko ha ongo fuʻu niu ʻe 2 naʻe lī fakalava mei he kolotaú ni ke tafaʻaki ko ia ʻa e taha he ko e ngataʻanga e kolotaú naʻe fakatafe ai e vaí pea fakatoka e kahó masila ʻi lalo ʻi he vaí. Ka ʻilo mei he kolotaú ko e tokotaha ʻoku kaka mai he ongo foʻi niu (hala fakakavakava) ʻoku ʻikai ko ha Pea ʻe viloho leva mei loto ʻa e ongo foʻi niu pea tō ki he vai ʻo mate. Ko e matapā ʻeni naʻe ʻi ai ʻa Tauʻatevalu mo ʻene ongo māhangá.

Ko e matapā ko Hōleva fatuʻi vahe

 

Ko e matapā ʻeni hono tolu ʻo e fuofua kolotaú ʻa Pea ʻa ia naʻe tuʻu ʻi he fakatongahihifo ʻo e kolotaú. Ko e matapā ʻeni naʻe ngāueʻaki ki he feʻaluʻaki ki Fualú. Naʻe tokolahi ʻa e kau toʻa pea mo hono ngaahi haʻa mo e matakali ʻi he kolotaú pea ko e tokonaki meʻatokoní naʻe fakahū mai ki he kolotaú ʻi Hōleva ʻa ia ko hono ʻuhinga ko e toki hō leva ʻoka lafa honau fatongiá.

Ko e matapā ko Kaiʻavale fatuʻi vahe

 

Ko e taha foki ʻeni ʻa e ngaahi matapā naʻe toki fakalahi mai ʻi hono langa ai a ʻo Angó ʻo tuʻu fakatonga palāleli atu ki he matapā ko Puna-ki-langí. Ko e matapā ʻeni naʻe tuʻu ofi ki he ongo feleoko ʻo Tungīmānaʻia-ʻa-Tauvū-ki-Maʻananga pea mo Kaiʻavale, pea naʻe ʻi ai pē mo e sia ʻi he veʻe matapā ko ʻení ko e Sia-ko-Kaiaʻvale. Naʻe ngāueʻaki ʻa e matapaá ni ʻe kinautolu naʻe ʻi he feleokó.

Ko e matapā ko Puna-ki-langi fatuʻi vahe

 

Ko e matapā ʻeni hono fā ʻo e fuofua kolotaú ʻa ia ʻoku tuʻu ʻi he fakatonga ʻo e kolotaú. Ko hono ʻuhingá ka ʻi ai ha fili ʻoku ne feinga ke hū ki he kolotaú ʻoku pau ange ʻa ʻene feingá ke puna ki langi ʻo toki tō hifo ai ki he kolotaú ʻi haʻane feinga ke hū hangatonu ʻo fou ʻi he matapaá ʻi he malu ko ia ʻa hone leʻohi pea mo e kau toʻa ne nau ʻi he matapaá ni.

Ko e matapā ko Vailea \ Tuʻavale fatuʻi vahe

 

Naʻe fakatau hingoa pē ʻa e matapā ni ki he toʻa ko Siale Vailea naʻe leʻo ʻi he matapā ni pea ʻi he mālōlō ʻa Vaileá ko e toʻa ko ia mei Folaha ko Mākivaka naʻe ʻi he matapā nipea naʻe pehē ko e saieniti ʻeni ʻo e kolotaú. Ko Tuʻavalé ko e maʻu mei he tangata ni he naʻa ne fata lalo tokotaha mai pē ʻa e tokonaki ki he kolotaú mei Folahá pea ne malava pē heʻene fuʻu lahí ʻo puna mei he kolotau ki he tuʻakolo ʻo fakalaka ʻi he vai naʻe keli he tuʻa kolotaū.

Ko e matapā ko Nainusi fatuʻi vahe

 

Ko e matapā ʻeni ʻi he tafaʻaki fakatonga-hahake ʻo e fuofua kolotau ko Peá. Ko e makatuʻunga ʻeni ia ʻi he foʻi loloto ʻi Vai-ko-puná ʻa ia ko e ngaahi fakatafe kotoa (vai) ʻi he ngaahi tuʻa kolotaú ne fakatafe kotoa ki Puna. Ko ʻene huʻa mai ko ia ʻa e tahí ʻone ʻomai ʻa e ngaahi kinohaʻa kotoa mei he kolotaú ke fakatafe ki tahi lahi pea ko e foʻi loloto ko ʻeni ʻoku ne nusi ʻa e ngaahi kinohaʻa ni. ʻI he taimi tatau ʻoku fakahoa foki ʻene fietaʻa pea mo Nakau ʻi ha taimi ʻe hū mai ai ha fili mei Fangaʻuta ko e huʻu ke ʻohofi ʻa e kolotau te na kau (Nakau) pea na nusi (Nainusi) ʻa e filí.