Ko e folau ʻa Kae ko e tala tukufakaholo mei Tonga. Ko e taʻanga ʻoku ʻasi ʻi heni kuo toʻo mei he Makasini ʻa kolisi, 3, 1876 (ngāueʻaki ʻa e sipela onopooni). Ko e hingoa Kae ʻoku hoko ʻAe ʻi he lea fakahaʻamoa, ko hono ʻuhinga ko e taʻe.

Ko e folau ʻa Kae fatuʻi vahe

Vaka ne faʻu ʻi Haʻamea,
fai lā ʻuta pea fakaheka;
he vaka ne haʻi ʻuta ki he lepa.
«He fonua koʻeni ʻe fakahela,
takitaha ngaohi haʻane meʻa
ke tau folau ki he puko lea,
tuku Tongatapu ka tau lelea.»
Tupa!

Haʻapai ē ka fotuaki,
Vavaʻu ē ka fotuaki,
fai mai e tala ʻa toutai.
Kalo mai pē Loʻau: «ʻIkai,
ko e loi e tuʻunga toutai,
tau ʻave e kāingá ni,
ke tuku ki he tafatafaʻakilangi.»
Tupa!

Pea ʻuli hifo honau vaka,
pea hokosia e tahi tea,
pea mo e tahi fuofuanga,
mo e tahi pupulu naʻe tala.
«Tutuʻu ki tahi mo [h]eua.
Ko e hā hoʻomou tangí na?
Kā ʻikai ko honau kākā
pea tau mole fua ai ā.»
Tupa!

Fokihanga folau e fuʻu 
pea fihi ai honau fana.
Longopoa mo Kae e kaka
ne na feʻohofi ki hono vaʻa,
pea na tekena ai ʻo ʻatā.
Mole ai ʻi he langi naʻe ava
ko e potufonua ʻo e vavā.
Ko e moleʻanga ia ʻo e vaka.
Tupa!

Longopoa mo Kae, ongo ʻotua,
ha ongo siana ko ia e ula,
kuo mālie ʻena fakaʻuta.
«Haʻu ta talia e tahi ka huʻa,
pea ta kakau ai ki taua
takitaha kumi hano fonua.»
Tupa!

Tō hake ʻa Kae ʻene kakau,
tūʻuta he motu ko Kanivatu,
ʻoku ʻoneʻone ʻikai hakau.
ʻOku toka e tofuaʻa ʻe valu
mo e neiufi ʻapē ʻe teau.
«Hoto fakapō, he tō maumau,
naʻa maʻu kita ʻe he Kanivatu.»
Tupa!

Mohe Kae he vahaʻa tofuaʻa,
haʻu e manu ʻene siutaka.
Taʻomia Kae pea katakata:
«Toki ʻi ai ha manu kāfakafa,
maʻu hifo maʻate muʻāvaka
ke ʻilo e Tonga e meʻa taha.»
Tupa!

Teitei mafoa mai e ata
tūtūfulu pea ʻakaʻaka,
teitei puna pea kapakapa.
Piki ai Kae hono fatafata,
siu pē manu he loto moana.
Kae tāupe e fuʻu tangata,
tepa hifo ki he ʻoneʻone pata,
fakatō patū ʻi ʻAkana.
Pea ʻalu ai ʻene uhu kava
kia Sinilau, pea na takanga,
tupu ai hono matātangata.
Kae naʻe ʻikai alofi ha kava.
Tupa!

He ika ʻa Haʻamoa ne fafanga,
ko e longoʻuli mo e tofuaʻa,
momoʻi ki vai kele ke tataka.
Maʻu ai ʻe Haʻamoa ʻo tafa,
pea ʻomi ai ʻa hono alanga,
pea ʻave ʻo tau ʻi fale fata.
Ko e tama tō he mehekitanga
toʻo leva fakamaʻanga taha,
pea ʻalu ai kuo feitama;
fānau hifo ko e māhanga,
ko Tonga mo Tunungatofuaʻa.
Tupa!

Nofo ai Kae pea fieʻalu,
fai ʻene tala kia Sinilau:
«Ke ʻomai ha māhanga tatau
ke u ai heka ange ai au,
ke tala ki Tongatapu,
ko e taulua ʻa Sinilau
ko e meʻa mālohi ange fau.»
Tupa!

Fai ai e tala ʻe Sinilau:
«Tununga mo Tonga, ke mo fekau;
ʻave ʻa Kae ki Tongatapu
pea mo ʻiloa mai foki au.
Tutuʻu leva ʻo tofusi atu.
ʻOmi e fuhi niu mo e fangu
mo e fetaʻaki mo e takapau,
ho tuku mesini ʻetau folau,
ʻomia ke u ʻalu atu.»
Tupa!

Ko Vavaʻu ē, teletele vaka;
Haʻapai ē, teletele vaka;
fotu Tongatapu ʻi taumuʻa na:
«Tununga mo Tonga, ki he toafa,
kau ʻalu ki Haʻamea ʻo tala
ʻoku ma ʻomai mo e māhanga,
ko Tonga mo Tununga-tofuaʻa.»
Tupa!

Tūʻuta Kae ʻo kave kalanga:
«ʻOsi mai Haʻamea, ʻo mamata
mou tānaki huo tō alanga,
fōfoa kofe pea aulala,
ke tau toho na atu hoku vaka.»
Tupa!

Pea hao ʻa Tonga ʻo tala
nofo mai Sinilau ʻo fetapa,
«Tonga e, ko maʻā ʻa Tununga?»
«Meʻa mai koe ki hoku tuʻa;
ne fele ʻe tao mei ʻolunga.
ʻIkai ne taofia kimaua?
Pea kuo moʻua ai Tununga,
kae hao mai Tonga ko e ula»
Tupa!

Nofo Sinilau pea lāunga:
«Haʻamoa, tānaki e ʻotua,
pea tānaki ki Hunga mo Hunga,
pea mou langa kato ai muʻa,
ʻa e polopola oku lōua,
pea fakakavei ʻo tui ua,
fakalōloa ki mui mo muʻa,
pea tuku leva ko e fakahunga»
Tupa!

«Pea mou fono i Muifonua,
pea fua e faʻo mei ʻEua,
pea faʻo ai a Fangaleʻounga,
pea faʻo ai mo Hihifo fua,
pea fakamui faʻo ʻa Napua,
pea hili ai Kae ʻi ʻolunga.»
Pea toki ʻo tuʻunga ʻotua,
kae ngalo e nifo i loto-Muʻa.
Tupa!

«Sinilau, ko kimautolu eni;
ʻoku mau ʻomi ʻa e tangatá ni.»
Tuʻu hake leva o fakafetaʻi.
«Tuku ā hena kuo tō mai,
mou ō pea mou uhu mai; 
ʻOua ke ʻaho pea tau fai
ta naʻe haʻu ko ʻene lavaki.»
Tupa!

ʻUʻua e moa - fakaʻānau.
«Moa ko ē kā leo tatau
mo e taulua a Sinilau.»
Ta naʻe fai ʻene ʻamuʻamu,
kā ʻoku tokoto ʻi alafolau.
Pongipongi hake ʻo vakai atu
ʻoku nofo Sinilau mo e fau.
Tupa!

«Matāpule koʻeni e vale,
ʻosi foki ne u toka tala ange
nai ʻaku faʻē naʻa mamate.
Tapu ange mo Tongatapu mo Kae,
ko e tuʻa ʻena he vaka mamate.
ʻOku keli hono luo i malaʻe.»
Pea toki ʻomi ʻo fakataʻane, 
kae fai ki ai e tūtūkape.
Tupa!

ʻOmi he kumete ʻo fakatasilo,
nofo ai Tununga pea kio
kā kuo ʻikai nai ono nifo.
«Pe ko e hā koā ke lilo!
Toki fakamau ʻoka melino,
kae kehe ko Kae ke tuli sino.»
Tupa! 

Ko e fakamatala fatuʻi vahe

Ko Loʻau ko e eiki naʻe nofo i Haʻamea, pea naʻa ne faʻu ha vaka ke folau ʻi hono lepa, ʻa e lepa ko ia ʻoku kei ʻilonga ofi ki Fatai. Kā naʻe lahi ʻa e lau mo e manuki ʻa e kakai ki ai, pe ko e hā ʻoku ikai ke toho ki tahi ʻa e vaka. «He ko e folau ʻi ha lepa ke hā?»

Pea ʻilo ki ai ʻa Loʻau ʻo ne fekau ki hono kakai ke nau tokonaki ka nau folau ʻo mamata ki he fuʻu puko ʻoku lea mo e ngaahi meʻa fakaofo ʻo Pulotu. Pea nau fai; pea ʻi he kite mai a Haʻapai mo Vavaʻu, naʻe enginaki ʻa e kau toutai ke nau afe, he ʻoku ʻikai tau ʻa e vaka mo e folau mamaʻo. Kae fakafisi pē ʻa Loau ʻo nau fai atu.

Faifai pea nau aʻu ki he tahi mamaha, pea hoko mo e tahi ʻoku tē ai ʻa e fuofuanga. Pea hili ia naʻa nau hoko ki he potu naʻe kau ki ai ʻa e lau ʻa onoʻaho, ʻo pehē, tokua, ʻoku fatu ʻa e tahi. Pea nau tuku ai ʻa e lā ʻo nau hopo ʻo toho ʻo aʻu ki he fuʻu fā naʻe tuʻu ʻi he ngataʻanga ʻo māmani. Pea fihi ʻa e fana ʻi hono ʻululu, pea hopo ʻa e ongo siana ko Kae mo Longopoa, ʻo na pipiki ʻi hono vaʻa. Pea ta naʻe ʻava ʻa e langi ʻi he potu ko ia, pea ʻi heʻena tekeʻi mālohi ʻa e vaka naʻe ngaunu atu ia ʻo mole, pea mole ai mo Loʻau mo kainga.

Pea pehē leva ʻe he ongo siana ke na kakau ʻoka hua ʻa e tahi, ʻo takitaha kumi hano fonua. Pea na fai, pea hili ʻa e ngaahi ʻaho naʻe hake ʻa Kae ʻi he motu naʻe nofo ai ʻa Kanivatu, ko e fuʻu manupuna naʻe fakaʻulia hono lahi. Naʻe tō ʻa e mānava ʻo e siana ʻi heʻene vakai ʻa e anga ʻo e motú, he kuo toka ai ʻa e ngaahi fuʻu tofuaʻa ʻe valu pea taʻefaʻalaua ʻa e ngaahi fuʻu neiufi. Kā naʻe ʻikai ko ia naʻa ne lotosiʻi ai, kae telia ʻa e Kanivatu, he ko e manu kai tangata ia. Kā ko e pō ko ia naʻa ne mohe ʻi he vahaʻa ʻo ha ongo tofuaʻa, pea ʻi he haʻu ʻa e Kanivatu naʻa ne toi i he lalo ika, pea ne ongo naʻa ne ofo i he lahi ʻo e fuʻu manupuna, kā naʻa e katakata pē, ko e hā kia te ia ko e meʻa ia ke ʻe haʻ1u ai ki māmani. Ko ia ko e ʻaho ʻe taha ʻi he kapakapa ʻa e Kanivatu ke puna naʻa ne hanga ʻo piki ʻi hono fatafata, pea ʻikai tōkai ia ʻe he fuʻu manu ko ia. He naʻe hangē pē ko e kutufisi ʻene ongoʻi ʻa e tangata. Ko ia naʻe ʻave holo ʻa Kae kā ne piki pē he ko e moana, kā ʻi heʻene vakai leva ʻoku nau ofi ʻi ha fonua naʻa ne tuku ange ʻo ne tō hifo ʻi Haʻamoa i he potu ʻoku ui ko ʻAkana.

Pea ʻofa ʻiate ia ʻa e eiki ʻo e potu, ko Sinilau, pea na takaua, pea kā ne loto ʻa Kae ke nofo ai pē pehē ne tuʻumālie. Kae hohaʻa ʻa e siana ni ke foki ki Tongatapu ke talanoa ia ʻa e ngaahi meʻa kuo ne mamata ai. Pea naʻe ai ʻa e ongo tofuaʻa ʻa Sinilau, ko Tonga mo Tunungatofuaʻa; ko e māhanga kinaua pea ne ongo ko e ika kā ko ʻena faʻē ko e fefine ko e kāinga ʻo Sinilau. Pea tala ʻe Sinilau ki he ongo ika ke ʻomi ʻo ave ʻa Kae ki Tongatapu, pea toki haʻu. Pea ne tuʻutuʻuni foki ke ʻomi meʻaʻofa ʻe he kakai Haʻamoa, ke ʻoua naʻa foki mola ʻa e tangata ni kuo aunofo kiate ia. Pea heka ʻa Kae ki he ongo ika ʻo nau folau ki Tonga.

Kā ta naʻe ʻikai hounga ki he loto ʻo Kae ʻa e ʻofa ʻa Sinilau, ʻo ne tuʻutuʻuni ke tāmateʻi ʻa e ongo ika. Pea ko ia naʻa ne tala ke na fakaafe ki he potu naʻe toafa, koeʻuhi ke na mahaia lolotonga ʻene tānaki ʻa e kakai. Pea nau toki hifo ki ai ʻo tai, pea mate a siʻi Tununga, kae fai fakapotopoto a Tonga ʻo ne hao. Pea toki fekau ʻe Kae ke tafa ʻa e ika kuo maʻu, ʻo ne tufa ki he houʻeiki ʻo e ngaahi feituʻu ʻo nau tao ʻo kai.

Pea faifai pea foki atu ʻa Tonga ki Haʻamoa, pea ofo ʻa Sinilau pē ko e hā ʻoku ne tokotaha ai. Pea fakahā ʻe Tonga ʻa e lapa naʻe fai mo e tuʻutāmaki ʻa siono hoa; pea naʻa mo ia naʻa ne mei moʻua, hē naʻe hangē ha faletao a hono tuʻa. Pea ʻita ʻa Sinilau ʻo ne fakataha ʻa e faʻahikehe ʻo Haʻamoa, ʻo ne fekau ke nau langa kato ʻo ʻalu ʻo tānaki ʻa e kinohaʻa ʻo e ngaahi fonua naʻa nau kai ʻa Tununga, pea tokanga lahi ke ʻomi ai ʻa Kae. Pea nau fai, ʻo nau maʻu ʻa e tangata ko ia ʻoku kei mohe, pea nau ʻomi ʻo tuku ʻi he alafolau ʻo Sinilau.

Pea ʻuʻua e moa ʻo ʻā ai ʻa Kae, ʻo ne pehē leva: «ʻOku tatau tofu pē mo e leo ʻo e moa ʻa Sinilau ʻi Haʻamoa,» ʻa ia naʻa ne faʻa fanongo ki ai ʻi muʻa, ʻo ne fakaʻamu ke toe ʻaʻahi ki Haʻamoa ʻosi kuo ne ʻi ai; lea ʻoku ne lau ai pē ʻoku ne ʻi Tongatapu. Ka ʻi he maʻa ʻa e aho naʻe ai ʻe Kae ʻene fuʻu oho, he ko Sinilau e ʻoku nofo mai ʻi he matapa ʻo e alafolau.

Pea fakamamahui ʻa e eiki ko ia ʻo ne valoki ʻa Kae ʻi heʻene taʻeʻofa; ʻo ne fakahā ʻoku keli hono fonua he te ne mate. Pea nau toki ʻomi ki malaʻe, pea fakataha ʻa e kakai ʻo nau totoivi ʻa e kape ki ai, pea nau toki tāmateʻi ʻo tanu. Kae ngata ai leva ʻa Kae taʻehounga. Kā naʻe ʻikai ngata pehē ʻa siʻi ika kuo ne kakai he naʻe ʻomi ʻa e fuʻu kumete ʻo ʻai ki ai ʻa e ngaahi konga kuo maʻu, pea ʻilo ange naʻe kī hake ʻa siʻi Tununga kuo moʻui. Ko hono pango kuo ngalo hono nifo ʻo loto Muʻa he ne ʻave ia ʻe Kae ki he Tuʻi Tonga; kā naʻe pehē ʻe Sinilau ʻoku tatau ai pē, pea kapau ʻe ʻikai lahi ʻene fakamanga ʻi ʻikai ʻilo ʻe ha taha.

Ko e tohi ʻe taha fatuʻi vahe

Pea nau folau pē ʻo aʻu ki Niua, pea nau ʻalu pē, pea kite ai ʻa Haʻamoa, pea nau ʻalu pē, pea nau folau folau pea hoko ki he tahi tea; pea nau folau ai, ʻo toe aʻu ki he tahi fuofuanga, pea nau toe folau ai pea hoko ki he tahi pupulu, pea nau hopo ai leva ki tahi ʻo toho mo nau tangi. Ko e pehē mai pe ʻe Loʻau: «ʻE ʻikai tuku ʻetau folau, he ko e hā ʻoku mou tangi ai? ʻIkai ko hoʻomou kākā ai pē ke tau mole fua ai ā?»

Pea nau folau, folau, pea aʻu ki he fuʻu fā, ko e fuʻu fā ko e fokihangafolau; pea fihia ai honau fana, pea feohofi ai ʻa e ongo siana he vaka ki he fuʻu fā ʻo teke na ia ʻa e vaka mo e fuʻu fā, pea ʻalu ai ʻa e vaka tokua, ʻo hū ʻi he langi naʻe ʻava, pea ko honau mateanga ia kae moʻui ai ʻa e ongo siana naʻa na hopo ki he fuʻu fā. Pea na alea ai ke na tatali ʻoka huʻa mai ʻa e tahi pea na toki kakau ai.

Pe kakau ai ʻa Kae ʻo tūʻuta ʻi he motu naʻe nofo ai ʻa e manu ko e Kanivatu. Pea tūʻuta atu ʻa Kae ʻoku tuku ai ʻa e tofuaʻa ʻe valu, pea mohe ai ʻa Kae he vahaʻa tofuaʻa. Pea haʻu ai ʻa e manu ʻene siutaka ʻo tuʻu hono vaʻe ʻe taha ki he tofuaʻa ʻe taha mo hono vaʻe ʻe taha ki he tofuaʻa ʻe taha, kae mohe ʻo foʻohifo ia Kae. Pea mohe pē ʻa Kae mo katakata heʻene ʻiloʻi, pea teitei mafoa mai e ata pe pea fanongo hake ai ʻa Kae kuo tutufulu ʻa e manu pea teitei puna, pea kapakapa. Pea ʻohofua leva ʻa Kae ʻo pipiki ʻi hono fatafata, pea ko e siu pe ʻa e manu ʻi he loto moana, kae tāupe pea Kae ʻi hono fatafata. Pea toki sio hifo ʻa Kae he ʻoneʻone pea fakatopatu leva ki he ʻoneʻone. Pea tuʻu hake ai tā ko Haʻamoa pea ko ʻAkana ko e fonua naʻe fakatopatu ki ai. Pea ʻalu ai leva ʻene ohu kava kia Sinilau, pea takanga ʻaki leva ʻe Sinilau.

Pea ko e ika ʻa Haʻamoa naʻe fafanga ko e longoʻuli mo e tofuaʻa, pea nau ʻave ai ki vaike1e ke fakatakataka, pea maʻu ai ʻe he potu fonʻua e taha ʻo tafa, pea ʻave hono alanga ʻo tautau i he falefata. Pea ʻalu tu ai ʻa e ʻunoho ʻo Sinilau ʻoku tautau ʻa e alanga pea ʻohofua ai ʻo folo pea ʻalu ai kuo feitama, pea faʻele ai ʻo māhanga ko Tonga mo Tunungatofuaʻa.

Pea nofo ai a Kae ʻo fie haʻu ki Tonga ni, pea tala ange ai ʻe ia kia Sinilau ke ʻomai ʻa e ongo tofuaʻa ke haʻu ai. Pea tala ange ʻe Sinilau ki he ongo tofuaʻa ke na ʻomai ʻo ʻomi ʻa Kae ki Tonga ni. Pea naʻinaʻi ai ʻa Sinilau ki he ongo tofuaʻa: «Mo tūʻuta pē ki Tonga ʻo ʻomai ha fuhi niu mo ha fangu mo ha fetaʻaki mo ha takapau. Mo tuku mesini ʻetau folau pea mo toki ʻomai kau ʻalu atu.»

Pea nau hoko mai ai ki Tonga ni ʻo taʻeʻofa ʻa Kae ʻi he ongo tofuaʻa ʻo fekau ki hono kāinga ke nau hifo ʻo hoka; pea mate ai ʻa Tununga, kae hao a Tonga. Pea ʻalu atu ai ʻa Tonga ki Haʻamoa ʻoku nofo mai ʻa Sinilau, pea fehuʻi mai ai ʻa Sinilau kia Tonga pē ko e fē ia ʻa Tununga, pea tala ange ʻe Tonga ne haofia kimaua pea kuo mate ai ʻa Tununga.

Pea nofo ai a Sinilau ʻo lāunga, pea ne tānaki ai ʻa e ʻotua ʻo Haʻamoa, ʻo ne fekau ke nau haʻu pea tānaki ki Hunga mo Hunga, pea ke nau nofo ai ʻo langa kato, pea nau toki haʻu ʻo nofo ʻi Muifonua ʻo fua faʻo mei ʻEua, pea faʻo ai ʻa Fangaleʻounga, pea faʻo ai mo Hihifo, pea fakamuifaʻo a Napua, pea toki hili a Kae ʻi ʻolunga.

Tataku fatuʻi vahe

  • ʻI. F. Helu; Critical essays; 1999; ISBN 0-9595477-9-7
  • E.W. Gifford; Tongan myths and tales, BPB Bulletin 8; 1924

  More information in English is available: Go