Ko e ula, ko e faiva mei onoʻaho, naʻe sio ki ai ʻe he ʻeikivaka Semisi Kuki. ʻOku ne ui he onopooni ko e faʻahi ula, pe taʻemaau ko e fahaʻiula, koeʻuhi ʻoku faʻahi ʻa e faiva: ʻi he kamataʻanga ʻoku hū ʻa e ongo pupunga kau fefine ki he funga faivaʻanga mei he hema mo e mataʻu, (mo e taimi ʻe niʻihi ʻa e kulupu fakatolu mei mui). Ko e faiva fakafefine ia, ʻoku faiva tātātaha ʻe he kau tamasiʻi.

fū — ko e kamataʻanga ʻo e faiva kotoa

Ko e ula ko e tupuʻanga ʻo e tauʻolunga. ʻOku manakoa lahi ʻa e tauʻolunga he taimí ni, ʻoku tātātaha ange ʻa e ula. ʻOku mālie pe tuai ʻene haka mo e hiva, ʻoku siʻisiʻi pē ʻa e ngaue fakasino, meimei kekeva ʻa e haka. ʻOku kehe ʻaupito ʻa e tauʻatāina ʻo e tauʻolunga.

ʻOku tatau ʻa e teunga mo e teunga tauʻolunga, kā ko e teunga kulokula ʻoku manakoa taha.

taʻanga fatuʻi vahe

Ko e ngaahi konga motuʻa taha, ʻoku ʻasi naʻe haʻu mei Haʻamoa

ʻOiau, siʻa langi ula; ʻi ʻiē
fai mai siʻa tauʻolunga. ʻio!

Tulopa he ʻiau moe; ʻio ē!
vasaleva ʻiau moe; ʻio!

Sina vai tava ʻā ē
he ʻiē, ʻā ē.

Sina vai tafe loʻu lonā.
ʻio, ʻio, he loʻu lonā.

Tunotuna ʻoe Ale-le-sā,
manuia ʻoe saualuma.

Laulau tuʻi Vaea ē,
Vaea lau mānaʻia.

Ko e ngaahi konga mei he kamataʻanga ʻo e teautaʻu hono 20, mahalo pē Vili Pusiaki mei Lapaha

Tonga, Tonga ē,
tulituli faiva, he tuli faiva ē
peʻi kau muʻa peʻi kau mai
ke tau kalofi kuo tau e langi
tulituli faiva, he tuli faiva ē.

Tonga, Tonga ē,
tulituli faiva, he tuli faiva ē
ko e faiva ni ko hoto kakala
ʻo lau taʻanga pea fola haka
tulituli faiva, he tuli faiva ē.

Tonga, Tonga ē,
tulituli faiva, he tuli faiva ē
kuo ke meaʻi siʻoto founga
fiemālie tuku ke u ula
tulituli faiva, he tuli faiva ē.
  Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.