Ko e mamaea ko e hingoa ʻo e ngaahi fuʻu ʻakau ʻe niʻihi ia. Naʻe tohi ʻe Yuncker ko e mamea ʻi he feituʻu ʻe taha mo e mamae ʻi he feituʻu ʻe taha mo e mamaea ʻi he feituʻu ʻe taha. Mahalo pē ko e ngaahi ʻakau koʻeni ʻoku mamae kotoa, kuo tupu mae, koeʻuhi ʻoku ʻi ai ha meʻa hinehina ʻanautolu. Ko e mamae ʻoku ʻi ai ʻa hono foʻi fua siʻi mo tea. Ko e ongo mamaea, ko e ngaahi fuʻu ʻakau lahi, ʻoku ʻi ai ʻa hona ngaahi foʻi lau, tea ʻi lalo mo e lanumata ʻi olunga.

Mamaea
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga:ʻakau
Vahe:ʻakau matala
Haʻa:lautengaʻiua
Holongā:malvales
Kāinga:STERCULIACEAE
Kāinga ofi:Heritiera
Faʻahinga:littoralis
Hingoa kakato lōua
Heritiera littoralis Dryand., Aiton
Hingoa lea fakapilitānia: Looking-glass mangrove
Commons
Commons
Species
Species
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons & Wikispecies
Heritiera littoralis

Ngaahi faʻahinga kehekehe fatuʻi vahe

  • mamaea, (mamea ?); koʻeni, tupu ofi ki he matātahi
  • mamaea, Litsea mellifera A.C. Smith (LAURACEAE); tupu ʻi lotofonua
  • mamae; vakai ki he fusi

Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe fatuʻi vahe

Tataku fatuʻi vahe

  • Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
  • Tongan dictionary; C.M. Churchward
  • Flowers of the Pacific island seashore; W.A. Whistler; ISBN 978-0-8248-1528-8
  • Plants of Tonga; T.G. Yuncker; BPB bulletin 220, Honolulu 1959
  • D.R. Drake et al., Rain forest vegetation of ʻEua Island, New Zealand Journal of Botany 34, 1996
  Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.